Vodič za izradu strategije za društvene mreže

February 1, 2021
February 1, 2021 Iva Jović

Vođenje društvenih mreža na prvo izgleda veoma lako, otvoriš profil na društvenoj mreži i objavljuješ. Malo komentiraš, staviš nekome lajk, i to je to. Pratioci se sami skupljaju, svi ti lajkaju objave, komentiraju ih i dijele drugima. Naravno, i prodaja se odvija sama od sebe.

Međutim to u stvarnosti izgleda potpuno drugačije. Istina je da svi provodimo puno vremena na društvenim mrežama, ali vođenje profila više je od pukog objavljivanja. U ovome članku vodim vas kroz korake kako postaviti strategiju kojom ćete uspješno voditi svoj profil. Ovdje se neću doticati što je to marketing strategija, što ona sadrži već isključivo kako da posložite svoj profil i kako da ga razvijate.

Strategija razvoja na društvenim mrežama sastoji se od nekoliko koraka:

  1. Određivanje ciljeva za društvene mreže
  2. Definiranje ciljane grupe
  3. Odabir platforme na kojoj ćemo objavljivati
  4. Analiza konkurencije
  5. Izrada kalendara objava za društvene mreže
  6. Analiza strategije

Određivanje ciljeva za društvene mreže

Ciljevi nam omogućuju da pratimo i mjerimo svoj uspjeh. Oni pretvaraju poslovnu strategiju u planove i akcije. Na društvenim mrežama ciljevi mogu biti:

  • povećanje posjeta na web
  • povećanje prodaje
  • povećanje brand awarenessa
  • povećanje broja pratilaca
  • izgradnja dobre i kvalitetne zajednice

Što je ono što želite postići svojim profilom? Odredite vrijeme do kojeg želite postići taj svoj cilj. Npr. U narednih godinu dana želim imati 2000 pratitelja više, želim prodati toliko i toliko svojih proizvoda… Cilj treba biti malo nerealan, zato što će nas motivirati da se potrudimo malo više da ga ostvarimo. Naravno, ne treba sad pretjerivati i staviti cilj koji je krajnje nedostižan, zato što nakon nekog vremena kada ne vidimo rezultate neće nam se više dati raditi na cilju.

Sada kada imate cilj, zapišite sve metrike koje su vam važne kako biste pratili idete li prema svome cilju. Metrike mogu biti broj pratitelja, broj dijeljenja objava, broj klikova na link, broj odlaska na web stranicu,.. ovisi naravno o vašem cilju.

Odrediti si vrijeme za analizu svojih objava, tipa na mjesečnoj bazi – pratite objave koje prolaze najbolje, koje prolaze najlošije, koje imaju najbolje zadane metrike i najlošije. Tu ćete onda analizirati zašto je neka objava dobra, a zašto ne. Što ste drugačije radili? Način pisanja, odabir hashtagova ili nešto treće. Analizu možete raditi i na kraće vrijeme, a možete i svaka tri mjeseca. Međutim vjerujem da ćete nakon par mjeseci zaboraviti neke detalje koji su mogli utjecati na rezultate. Kako to mislim? Pa možda je bio neki bug na društvenoj mreži, vi niste to nigdje zapisali i sada vam nije jasno zašto jedna objava ima jako loše rezultate. Savjet, pišite si u neki kalendar, bilješke kako biste kod interpretacije znali je li nešto treće poput gore navedenog buga utjecalo na njih.

Definiranje ciljane grupe

Sigurno već znate koliko je važno znati tko je naša ciljana grupa i kome se mi to obraćamo. Zamislite to tako da iako imate jedan proizvod koji je namijenjen za sve, npr. cipele za žene od 18 – 65 godina. Jednostavno, pišete u ženskom rodu, svi vole cipele, što tu imaš za razmišljati, e pa ima puno toga. Moje želje kada tražim cipele nisu iste kao kod moje mlađe sestre. Ona želi da su njene moderne, da lijepo izgledaju, da su trenutno u modi. Dok npr. ja želim isto to, ali želim i da su one udobne, lagane da nakon posla u njima mogu trčati za svojom kćerkom. Dakle, ako u objavi napišete svaka mama treba imati par udobnih cipela koje može nositi na posao, a nakon njega u njima trčati za svojim djetetom – imate me.

Čak i Coca-Cola ima više ciljanih skupina. Diet Cola namijenjena je starijoj populaciji koja želi uživati u Coca Coli bez grižnje savjesti. Coca Cola Zero s manjim udjelom šećera, a namijenjena je dečkima koji vode brigu o zdravom
načinu života.

Ako nemate svoju ciljanu grupu, odgovorite na sljedeća pitanja:

  • Tko je tvoja ciljana grupa? Gdje živi? Koliko imaju godina?
  • Koliko zarađuju? U kojem su stadiju života?
  • Koji su njihovi problemi?
  • Koji su njihovi strahovi?
  • Gdje se nalaze online? (IG, FB, Tik-Tok, Google…)?
  • Kakav sadržaj čitaju?
  • Kakve profile prate?

Nakon što smo odgovorili na ta pitanja, slijedi još par malo dubljih pitanja:

  • Po čemu se mi to razlikujemo od drugih?
  • Na koji način se možemo istaknuti od drugih profila?
  • Kako mogu pomoći svojoj ciljanoj grupi?

Određivanje ciljane grupe je posao koji iziskuje od nas da sjednemo i dobro razmislimo tko je naša ciljana grupa. Kome naš profil može pomoći? (profil/proizvod/usluga). Zašto je ovo potrebno? Pa jer većina ljudi zapravo o tome ne razmišlja, misli da to zna pa piše otprilike nagađajući. Drugi kada čitaju te objave čine im se bezlične, nemaju onog mesa, fali im nešto, fali im onaj rekli bismo “touch”. Za razliku od onog kada pišemo samo određenoj osobi, kada znamo sve o njoj te ona nakon čitanja se osjeća u stilu – ajme, ovo kao da je pisano za mene. A u stvarnosti, stvarno je. 😉

 

social media

Odabir platforme

Nije istina da moramo biti prisutni na svim društvenim mrežama. Odredite mrežu koja vam najviše leži, ali da se na njoj nalazi tvoja ciljana grupa. Fokusirajte se samo na nju, te ćete kasnije taj isti pristup primijeniti onda i na druge platforme. Moj savjet je da idete malo po malo, većina se zaleti pa otvori sve moguće mreže i ne stigne se posvetiti niti jednoj kako treba. Ili isti sadržaj ide na sve platforme, ne gledajući da ciljane grupe možda nisu iste na svim platformama ili da drugačije konzumiraju sadržaj na njima.

Ova pitanja vam mogu pomoći pri odabiru vaše platforme:

  • Tko koristi ovu društvenu mrežu i zašto ju koristi?
  • Je li ovo glavni kanal koji koristi tvoja ciljana grupa?
  • Što želimo postići na njoj?
  • Kakav sadržaj najbolje prolazi?
  • Je li naš sadržaj relevantan za nju?

Analiza konkurencije

Ovdje se ne radi o tome, da vi vidite kako su oni puno bolji od vas u nečemu ili obrnuto. Ne radi se ni o tome da kradete i kopirate sve što oni rade. Upravo suprotno, trebate doći do svoje autentičnosti, do onoga po čemu ste baš vi posebni. Ovo prolazimo kako bi vidjeli što je u trendu, što drugi rade, a što ne. Tražimo svoje mjesto na mreži.

Otkrijte što rade dobro, a što ne. Razmislite kako se vi možete diferencirati od njih – bojama, pristupom, načinom komunikacije, svojom pričom.

Pogledajte njihove društvene mreže i zapišite:

  • Koliko imaju pratilaca?
  • Kojim tonom se obraćaju?
  • Kakav sadržaj objavljuju?
  • Koliko često objavljuju?
  • Koje # koriste; koga tagiraju?
  • Rade li giveaway i suradnje s influencerima?

Pronađite barem tri konkurenta, ako ne možete pogledajte što drugi rade za neka druga tržišta, ne treba biti za naše. Pogledajte što vam se sviđa kod njih i razmislite kako vi možete postići nešto slično.

Izrada kalendara objava za društvene mreže

Napravite listu tema o kojima ćete pisati (prisjetite se svoje ciljane grupe jer njoj pišete) i odaberite kojim danima ćete ih objavljivati i u koje vrijeme. Vodite se time da objave budu kvalitetne, stoga radije neka ih bude manje, ali da je njihov sadržaj dobar. Radije si odredite par objava na tjedan koje ćete moći redovito objavljivati nego da objavljujete par tjedana svaki dan, ispucate sve što imate i onda vas nema nekoliko tjedana.

Kada imamo jasno određeno vrijeme izvedbe onda imamo i veću motivaciju raditi na objavama. Ja volim pripremiti objave unaprijed tako da ne moram o tome razmišljati od danas do sutra, već imam sve spremno. To naročito dobro dođe kada budu oni dani kada nemate inspiracije i kada vam se ne da, ovako pogledam u kalendar i objava je već spremna.

Mnogi ne vole kalendare i smišljanje objava unaprijed jer ih to guši i ne mogu biti kreativni ili slobodni. Razumijem ih u potpunosti. Iako to što imate plan objava ne znači da ne možete objaviti taj dan nešto što vi želite, pa ovu pomaknete za neki drugi dan. Najteže je početi objavljivati, treba vam dugo dok napišete nekoliko objava i onda vidite da nitko ne reagira na njih pa vam se čini da sve radite uzaludno. Redovitim i čestim objavljivanjem imat ćete više ideja i kreative. Ja svoje ideje spremam u mobitelu u bilješkama, na dokumentu na Google Driveu i po bilježnicama. Zašto? Pa zato što ako ju ne zapišem, velika je vjerojatnost da ću je zaboraviti. A zapišem ju tamo gdje mi je trenutno pri ruci.

Sada je vrijeme da otvorite jednu tablicu, u kojoj ćete te teme rasporediti. Ja koristim Google Sheet za tu svrhu, a klikom na link možete vidjeti kako izgleda moj kalendar objava koji slobodno možete skinuti i prilagoditi sebi.

Pravilo kojeg se trebate držati: 80% sadržaja neka bude zabava, inspiracija, edukacija, dok preostalih 20% neka bude promocija tj prodaja. Ako se bavite prodajom onda sadržaj usmjerite tako da pišete o tim proizvodima – kako ih iskoristiti, kako naručiti proizvode, po čemu se razlikuju od drugih, behind the scene, recenzije zadovoljnih kupaca, predstavljanje sebe ili svojih zaposlenika…

Analiza strategije 

Sjećate se onih ciljeva s početka ovog teksta, vrijeme je da vidite kako vam ide. Pogledajte svoju analitiku i odgovorite – da li ih postižete? Sada ćete imati jasan uvid u to što je dobro, a što nije dobro; što treba mijenjati, a što ostaviti tako kako je.

Pogledajte koji sadržaj je dobro prošao o čemu ste tamo pisali, kojeg je formata bila objava, kada ste ju objavili. Zatim pogledajte objave koje nisu dobro prošle – probajte otkriti zbog čega nisu dobro prošle. Ono što ja najviše pratim kod tih metrika su: čuvanja objava, angažman i odlaske na web. Svatko ima svoje metrike koje su njemu važne, meni su ove najbitnije, vama možda one neće biti toliko važne.

Kada to sve napravite redefinirajte svoju strategiju i nastavite dalje s radom na svom profilu uz nove ciljeve. Savjetujem vam da jednom mjesečno sjednete i napravite analizu i odredite ciljeve za dalje.

Zaključak

Nadam se da sam vam pomogla u kreiranju strategije za društvene mreže i da ćete sada znati kako ju napraviti i implementirati. Ljudi najviše griješe u tome što nemaju nikakav plan, ne zadaju si nikakve ciljeve već prate samo površne stvari poput lajkova i komentara. Uz jasan plan kojeg se držimo tako da smo konstantno prisutni, dajemo našoj ciljanoj grupi ono što oni žele – rezultati neće izostajati. Najteži je početak kada još nemamo jasnu viziju, nemamo feedback drugih pa nam se čini da sve što radimo, radimo uzalud. Nakon nekog vremena i izostanak feedbacka nam zapravo daje informaciju – naš sadržaj nije dobar, možda se ne obraćamo dobroj ciljanoj grupi, koristimo krivi format objava – npr. objavljujemo slike, a naša ciljana grupa više voli video.

Zanima me što tebi najteže pada u vođenju profila?

%d bloggers like this: